Publicistika
- Domaća književnost, Domaće knjige, Medicinsko nemedicinski kutak, Preporuke, Publicistika, Recenzije
Edi Kiseljak – Ja sam Edi… i to je dovoljno
Priča Edija Kiseljaka priča je koju ne mogu sažeti u nekoliko rečenica uvoda i tek onda nekoliko rečenica osvrta, ali dat ću sve od sebe da vam ispričam zbog čega me toliko ganula. Za Edija Kiseljaka prvi sam put čula kada je objavljen program za ovogodišnji Panonski festival knjige. Josipa i mene je zainteresirala promocija, a ja nisam gledala Nedjeljom u 2 gdje je Edi ranije bio gost pa sam tamo došla kao “padobranac”. Međutim, način na koji je Edi pričao o svome životu počevši od svoga djetinjstva, zlostavljanja, pa sve do suočavanja s dijagnozom HIV-a. Dijagnozom kao i svakom drugom gledajući s medicinske strane, ali gledajući ju u kontekstu…
-
Vlatka Marić i Jasmina Kosanović – ZAGREB s ljubavlju
“Zagreb i ja se volimo tajno u tuđoj sobi, uz glazbu kiše, on meni bezbroj poklona daje” stih je iz jedne od pjesama koje sam uvijek voljela slušati putujući prema glavnom gradu Lijepe naše. I kako kaže pjesma, o ljubavi prema Zagrebu nikada nisam pisala javno, ali ona je tu, treperi stalno i bukti pri svakom odlasku tamo. Svjedok ljubavi je knjiški klub u kojem se čitaju domaći autori koje posjećujem kada god mi to smjene dopuste.. Stoga vam ne moram kriti koliko me razveselila knjižica koja mi je stigla na adresu posve neočekivano.. U samoj knjižici koja broji svega stotinjak stranica manjega formata nalaze se brojne tajne i zanimljivosti…
-
Marina Vujčić – 365 rečenica
Danas vam donosim nešto drugačiji osvrt, koji se teško može i nazvati osvrtom, no idemo redom. Marina je Vujčić poznata hrvatska autorica koja se proslavila svojim romanima Susjed i Mogla sam to biti ja te dnevničkim zapisima Stolareva kći. Iako je mene definitivno “kupila” romanom Sigurna kuća, romanom koji progovara o nasilju nad ženama. Nedavno sam tako imala priliku sudjelovati upravo na promociji Sigurne kuće te sam prije same promocije na izložbenom štandu pronašla novitet Marine Vujčić – 365 rečenica zbog kojih sam odmah posegnula za novčanikom. Iako se ova knjiga može čitati svakodnevno, rečenica po rečenicu, čim sam došla kući knjigu sam otpakirala i utonula u čitanje koje je…
-
Tomislav Šovagović – Rudnik čvaraka
Priča viđena kroz oči dalmatinskog dječaka koji svoje praznike provodi kod djeda i bake na selu u malom slavonskom mjestu…jednostavno mi je razgalila dušu, podsjetila na neke stvari koje sam već zaboravila, osvijetlila uspomene koje su dugo počivale u nekom skrivenom i tamnom kutku mozga. Ne pretjerujem. Sve ove anegdote, a ima ih poprilično, slika su jednog slavonskog sela kakav je on bio prije mnogo godina. Ali, naravno, Slavonija nije jednim klikom postala ovakva kakva je danas. Neke stvari koje su danas izgubljene, u punom sam obliku proživjela i ja, u gradiću Valpovu koji je Tomislavu u to vrijeme bio grad u koji se išlo po isplatu sredstava koje su…
-
Andrea Andrassy – #Prekid, (Skoro) sve što znam do sad
Dosta se rasprave poteglo nedavno kada sam pitala koga volite od hrvatskih influencera.. I baš mi je drago da je tako! Neki su čak rekli kako ne znaju što bi oni to mogli naučiti od “jedne Andree Andrassy”. Pa, istina. Nećete naučiti Pitagorin poučak, niti ćete razmišljati o križarskim ratovima. I svaka čast ako vam je to jedina tematika koja vas interesira, jer moj mozak je u 95% slučajeva toliko opterećen da u onih 5% volim pročitati i nešto što nema dublju svrhu. Naprimjer, što je Grašo odgovorio – ide li u pjesmi dvadeset i DVJE ili dvadeseti vijek Jednu stvar su me moji roditelji učili od malena – osim da…
-
Karla Kuzle – Čaj od ruže
Ovu knjigu sam pročitala u dva sata vožnje od Osijeka do Virovitice. Dan poslije, ja još uvijek razmišljam o njoj i teško je složiti misli. Recenziju ću preskočiti jer ne mogu recenzirati nečiji život. A ova knjiga upravo to jest. Karlin život pretočen u pisanu riječ. Njezina je borba sa shizofrenijom opisana tako iskreno i detaljno. I svakako bih ju preporučila svima, kao što je i autorica sama napisala na početku knjige – čak i liječnicima i studentima medicine. Osim njezine vlastite borbe, prikazana je i stigmatizacija mentalnih bolesti, udaljavanja prijatelja, patnje obitelji.. U 2022. godini smo, a još se na mentalnu bolest odmahuje rukom jer nije mononukleoza ili upala…












